Zdravlje mozga

Rani znakovi demencije i kada se obratiti liječniku

Ažurirano 5 min čitanjaPiše tim Golden Moments · Kako pišemo

Kratak odgovor

Gubitak pamćenja koji remeti svakodnevni život, poteškoće s poznatim zadacima, zbunjenost u vezi s vremenom ili mjestom te promjene raspoloženja ili prosuđivanja mogu biti rani znakovi demencije. Mnoga druga stanja, uključujući probleme sa štitnjačom, nizak vitamin B12, nuspojave lijekova, depresiju i probleme sa spavanjem, mogu izazvati slične promjene. Dijagnozu može postaviti samo kvalificirani kliničar. Iznenadna zbunjenost zahtijeva hitnu skrb.

  • Povremeni zaborav čest je s godinama; promjene koje remete svakodnevni život vrijedi provjeriti.
  • Alzheimerova udruga opisuje 10 znakova upozorenja, a uz svaki je tipična promjena povezana sa starenjem za usporedbu.
  • Problemi sa štitnjačom, nizak vitamin B12, nuspojave lijekova, depresija, infekcije i problemi sa spavanjem mogu utjecati na pamćenje, a neki se mogu liječiti.
  • Dijagnozu demencije može postaviti samo kvalificirani kliničar; internetski kvizovi i samoprocjene to ne mogu.
  • Zbunjenost koja se javi naglo, tijekom sati ili dana, može biti delirij i zahtijeva hitnu liječničku skrb.
Na ovoj stranici (odjeljaka: 7)
  1. Koji su rani znakovi demencije?
  2. Po čemu se normalno starenje razlikuje od demencije?
  3. Što još može uzrokovati probleme s pamćenjem?
  4. Iznenadna zbunjenost je hitno stanje
  5. Kako se pripremiti za pregled kod liječnika?
  6. Kako to nježno spomenuti
  7. Razgovarajte s liječnikom

Primjećivanje promjena u vlastitom pamćenju ili u pamćenju voljene osobe može biti zastrašujuće. Ova stranica može pomoći da odlučite kada zakazati pregled kod liječnika i kako se za njega pripremiti. Ne može Vam reći ima li netko demenciju. Dijagnozu demencije može postaviti samo kvalificirani kliničar, a mnoga stanja koja uzrokuju probleme s pamćenjem uopće nisu demencija. Molimo Vas da se ne oslanjate na internetske kvizove ni samoprocjene.

Koji su rani znakovi demencije?

Alzheimerova udruga opisuje 10 ranih znakova. Uz svaki navodi tipičnu promjenu povezanu sa starenjem radi usporedbe. Našim riječima:

Znak koji vrijedi provjeriti Tipičnije uz starenje
Gubitak pamćenja koji remeti svakodnevni život, poput zaboravljanja nedavnih događaja ili ponavljanja istog pitanja Ponekad zaboravljanje imena ili termina, a kasnije se sjećanje vrati
Poteškoće s planiranjem ili rješavanjem problema, poput praćenja poznatog recepta ili računa Povremena pogreška u kućnim računima
Teškoće u dovršavanju poznatih zadataka kod kuće, na poslu ili izvan kuće Povremeno potreba za pomoću oko postavki mikrovalne pećnice ili snimanja emisije
Gubljenje osjećaja za datume, godišnja doba ili mjesto na kojem se nalazite Pogrešan dan u tjednu, pa se kasnije sjetite
Novi problemi s procjenom udaljenosti, čitanjem ili razlikovanjem boja Promjene vida zbog katarakte
Novi problemi s riječima, poput zastajkivanja usred razgovora ili nazivanja stvari pogrešnim imenom Povremeno traženje prave riječi
Stavljanje stvari na neobična mjesta i nemogućnost da se vrate tragom koracima Povremeno gubljenje stvari, koje se pronađu vraćanjem tragom
Loše prosuđivanje, primjerice u vezi s novcem ili osobnom higijenom Povremeno loša odluka
Povlačenje iz hobija, posla ili društvenih aktivnosti Ponekad se ne javlja želja da se ide na obiteljski ili društveni događaj
Promjene raspoloženja ili osobnosti, poput zbunjenosti, sumnjičavosti, strahu ili tjeskobe Ustaljeni načini rada i razdražljivost kad se poremeti rutina

Jedan znak sam po sebi ne znači demenciju. Bitna je promjena u odnosu na ono što je normalno za tu osobu, osobito ona koja svakodnevni život čini težim.

Po čemu se normalno starenje razlikuje od demencije?

Nacionalni institut za starenje (NIA) kaže da mnoge starije osobe primjećuju da se stvari sporije prisjećaju ili da povremeno nešto izgube ili zaborave račun. To su obično znakovi blage zaboravljivosti. Demencija nije normalan dio starenja. Ozbiljni problemi s pamćenjem otežavaju svakodnevne aktivnosti, poput vožnje, korištenja telefona ili pronalaženja puta kući.

NIA predlaže da razgovarate s liječnikom ako osoba:

  • Ponavlja ista pitanja iznova
  • Gubi se na mjestima koja je prije dobro poznavala
  • Ima poteškoća s praćenjem recepata ili uputa
  • Postaje zbunjenija u vezi s vremenom, ljudima i mjestima
  • Prestaje brinuti o sebi, primjerice loše jede, ne kupa se ili se ponaša nesigurno

Neki ljudi imaju blago kognitivno oštećenje (MCI). To znači više problema s pamćenjem ili razmišljanjem nego kod vršnjaka, ali uz i dalje samostalno snalaženje u svakodnevnom životu. NIA kaže da MCI može biti rani znak Alzheimerove bolesti, ali ne razvija je svatko s MCI-jem.

Što još može uzrokovati probleme s pamćenjem?

Mnogo toga osim demencije može utjecati na pamćenje, a neke od tih stvari poboljšaju se liječenjem. NIA navodi:

  • Probleme sa štitnjačom, bubregom ili jetrom
  • Nuspojave lijekova
  • Depresiju i anksioznost
  • Nizak vitamin B12 ili nedovoljno zdrave hrane
  • Probleme sa spavanjem
  • Zlouporabu alkohola ili droga
  • Infekcije, krvne ugruške ili tumore u mozgu
  • Ozljedu glave, poput potresa mozga
  • Veliki stres ili tugu, poput umirovljenja ili gubitka supružnika

Problemi sa sluhom i vidom također se mogu zamijeniti sa zbunjenošću; pogledajte naš vodič o sluhu. Zato je medicinski pregled važan. Prema Alzheimerovoj udruzi, liječnici često naručuju krvne pretrage radi provjere problema sa štitnjačom, nedostatka vitamina i infekcije. Vrijedi spomenuti i dobar san te liječenje depresije.

Iznenadna zbunjenost je hitno stanje

Zbunjenost koja se javi brzo, tijekom sati ili dana, zahtijeva hitnu liječničku skrb. Može biti delirij. VA opisuje delirij kao hitno medicinsko stanje i savjetuje da odmah nazovete zdravstvenog djelatnika osobe ili 112. Znakovi uključuju:

  • Kolebanje u sposobnosti jasnog razmišljanja
  • Teškoće s pažnjom
  • Neorganizirano razmišljanje
  • Neuobičajenu pospanost ili neuobičajen nemir i uznemirenost

To se može dogoditi bilo kome, uključujući i ljude koji već žive s demencijom. Prema NHS-u, uobičajeni uzroci su infekcije (infekcije mokraćnog sustava česte su kod starijih osoba i osoba s demencijom), moždani udar, nizak šećer u krvi kod osoba s dijabetesom, ozljeda glave i neki lijekovi. Dok čekate pomoć, ostanite uz osobu i umirite je kratkim, jednostavnim riječima. Ne postavljajte puno pitanja i zabilježite sve lijekove koje uzima.

Kako se pripremiti za pregled kod liječnika?

Dobar pregled počinje dobrim bilješkama. Alzheimerova udruga predlaže da ponesete:

  1. Popis promjena u pamćenju, raspoloženju i ponašanju, sa konkretnim primjerima i otprilike kada su počele
  2. Prošle i sadašnje zdravstvene probleme, uključujući obiteljsku povijest problema s pamćenjem
  3. Sve recepte i lijekove koji se kupuju bez recepta
  4. Sve vitamine ili dodatke prehrani
  5. Svoja pitanja, poput toga koje će se pretrage napraviti, koliko traju i kada će biti rezultati

Korisno je ponijeti i člana obitelji ili prijatelja koji dobro poznaje osobu. NIA objašnjava da liječnici mogu postavljati pitanja i osobi i članu obitelji o zdravlju, lijekovima, svakodnevnim aktivnostima i promjenama u ponašanju. Liječnici također mogu:

  • Provesti testove pamćenja, rješavanja problema, pažnje, računanja i jezika
  • Naručiti pretrage krvi, mokraće i druge pretrage radi traženja drugih uzroka
  • Provjeriti depresiju ili druga stanja mentalnog zdravlja
  • Naručiti snimke mozga, poput CT-a ili MRI-ja
  • Uputiti na specijalista, poput geriatra, neurologa, geriatrijskog psihijatra ili neuropsihologa

NIA navodi da je procjena kognitivnih sposobnosti obavezan dio godišnjeg posjeta za zdravlje u sklopu Medicarea (Medicare Annual Wellness Visit), što može biti prirodno vrijeme za iznošenje zabrinutosti. Ni kratki testovi koje liječnici koriste sami po sebi nisu dovoljni za dijagnozu demencije. Oni su prvi korak prema cjelovitijoj procjeni, a dijagnoza može zahtijevati više od jednog posjeta. NIA savjetuje da se osobe s problemima s pamćenjem vraćaju liječniku svakih 6 do 12 mjeseci.

Kako to nježno spomenuti

Ako ste zabrinuti za nekoga drugoga, odaberite miran, privatan trenutak. Govorite o konkretnim stvarima koje ste primijetili, uokvirenima kao briga za njihovo zdravlje, a ne kao kritika. Prijedlog općeg pregleda može djelovati manje zastrašujuće. Uključite osobu u odluke i razgovarajte s njom kao s odraslom osobom. Naši savjeti za komunikaciju mogu pomoći.

Razgovarajte s liječnikom

Ako primijetite nove promjene u pamćenju, razmišljanju, raspoloženju ili svakodnevnim sposobnostima koje se nastavljaju, zakažite pregled kod liječnika opće medicine. Za iznenadnu zbunjenost nazovite 112 ili zdravstvenog djelatnika osobe odmah. Rano provjereni uzroci koji se mogu liječiti mogu se otkriti, a ako je riječ o demenciji, ostaje više vremena za planiranje i traženje podrške. I o sebi brinite tijekom svega toga; pogledajte naš vodič o brizi o sebi za njegovatelje.

Ovo su opće informacije, a ne medicinski savjet. Pogledajte našu napomenu o zdravstvenim informacijama.

Česta pitanja

Je li zaboravljivost normalan dio starenja?

Dio jest. Nacionalni institut za starenje kaže da je povremeno gubljenje stvari ili zaboravljanje računa obično blaga zaboravljivost povezana sa starenjem. Demencija nije normalan dio starenja. Problemi s pamćenjem koji otežavaju svakodnevne zadatke poput vožnje, korištenja telefona ili pronalaženja puta kući vrijedi provjeriti kod liječnika.

Mogu li problem s pamćenjem uzrokovati nešto drugo osim demencije?

Da. Nacionalni institut za starenje navodi, među ostalim, probleme sa štitnjačom, bubregom ili jetrom, nuspojave lijekova, depresiju i anksioznost, nizak vitamin B12, zlouporabu alkohola, probleme sa spavanjem, infekcije i ozljede glave. Neki od tih problema poboljšaju se kad se liječe, pa je zato medicinski pregled važan.

Mogu li kod kuće testirati nekoga na demenciju?

Ne. Dijagnozu demencije može postaviti samo kvalificirani kliničar, na temelju medicinske anamneze, fizikalnog pregleda, testova pamćenja i razmišljanja, laboratorijskih pretraga i ponekad snimki mozga. Ni kratki testovi koje liječnici koriste sami po sebi nisu dovoljni za dijagnozu demencije.

Što da učinim ako netko naglo postane zbunjen?

Odmah potražite liječničku pomoć. Nagla zbunjenost može biti delirij, koji američka služba za veterane (VA) opisuje kao hitno medicinsko stanje. Odmah nazovite zdravstvenog djelatnika osobe ili 112, ostanite uz nju i zabilježite sve lijekove koje uzima.

Izvori

Povezujemo organizacije i studije na koje se ova stranica oslanja. Svaki je izvor provjeren kad je stranica ažurirana.

  1. 10 Early Signs and Symptoms of Alzheimer's and Dementia · Alzheimer's Association
  2. Memory Problems, Forgetfulness, and Aging · National Institute on Aging
  3. How Is Alzheimer's Disease Diagnosed? · National Institute on Aging
  4. Visiting Your Doctor for Memory Loss · Alzheimer's Association
  5. Assessing Cognitive Impairment in Older Patients · National Institute on Aging
  6. When should I worry about Delirium? · U.S. Department of Veterans Affairs
  7. Sudden confusion (delirium) · NHS

Spremni za nježnu igru?

Velike slike, bez mjerenja vremena, bez bodova i bez prijave. Igrajte zajedno u pregledniku.

Ponesite ove igre sa sobom

Besplatna aplikacija Golden Moments za iPhone, iPad i Android: velike pločice sa slikama, igre s Vašim obiteljskim fotografijama i paketi slika koji rade bez Wi‑Fi veze. Bez računa, oglasa, mjerenja vremena i bodova.