Kratak odgovor
Lancetova komisija iz 2024. navela je 14 čimbenika rizika za demenciju koji se potencijalno mogu mijenjati: manje obrazovanja, gubitak sluha, visok LDL kolesterol, depresiju, ozljedu glave, neaktivnost, dijabetes, pušenje, visok krvni tlak, pretilost, prekomjerno pijenje alkohola, društvenu izolaciju, onečišćenje zraka i neliječen gubitak vida. Zajedno su povezani s oko 45 % slučajeva u svijetu, bez jamstva za bilo koju pojedinu osobu.
- Četrnaest čimbenika obuhvaća cijeli život: jedan u ranom životu, deset u srednjoj dobi i tri u kasnijem životu.
- Gubitak sluha i visok LDL kolesterol u srednjoj dobi povezani su svaki s oko 7 % slučajeva demencije u svijetu, što su najveći udjeli među pojedinačnim čimbenicima.
- Ti postoci su procjene za populaciju koje pretpostavljaju uzročno-posljedičnu vezu. Neke veze mogu biti samo djelomično uzročne.
- Starost i geni, koje nitko ne može promijeniti, također su važni čimbenici rizika. Smanjenje 14 rizika ne jamči da će se itko izbjeći demenciji.
- Većina koraka, poput provjere krvnog tlaka, sluha i vida, dobra je za zdravlje i na druge načine te ih vrijedi razmotriti s liječnikom.
Na ovoj stranici (odjeljaka: 7)
Čimbenik rizika je nešto što je povezano s većom šansom da se nešto razvije. Nije uzrok u svakom slučaju, a imanje jednog ne znači da ćete razviti demenciju. Ova stranica navodi 14 čimbenika rizika za demenciju koje Lancetova komisija iz 2024. smatra potencijalno promjenjivima, što ih istraživanja povezuju s njima te o čemu možete razgovarati s liječnikom.
Za širu sliku, uključujući ono što su pokazali veliki pokusi, počnite s Može li se demencija sprječiti? Što kaže istraživanje. Ovo su opće informacije, a ne medicinski savjet; pogledajte našu napomenu o zdravstvenim informacijama.
Koji su 14 čimbenika rizika za demenciju?
Lancetova komisija iz 2024., koju su napisala 27 istraživača demencije, procijenila je da 14 potencijalno promjenjivih čimbenika rizika zajedno čini oko 45 % slučajeva demencije u svijetu. Postotak za svaki čimbenik u nastavku je procjena Komisije o udjelu slučajeva u svijetu povezanih s njim, zaokružena na cijele brojeve. Brojke se preklapaju, jer mnogi ljudi imaju više rizika istodobno, zato zbrajaju do 45 %, a ne više.
| Čimbenik rizika | Životna faza | Udio slučajeva | Što istraživanja povezuju | Što možete učiniti |
|---|---|---|---|---|
| Manje obrazovanja | Rani život | 5 % | Manje godina školovanja povezano je s većim rizikom. Mentalna aktivnost u srednjoj dobi također se čini zaštitnom, čak i kod ljudi s malo školovanja. | Učite i radite stvari koje Vas mentalno zaokupljuju u bilo kojoj dobi: čitajte, bavite se hobijima, pohađajte tečajeve, igrajte igre s drugima. |
| Gubitak sluha | Srednja dob | 7 % | Neliječen gubitak sluha povezan je s većim rizikom. Studije koje prate ljude tijekom vremena povezuju korištenje slušnih aparata s nižim rizikom. | Dajte provjeriti sluh. Pitajte bi li Vam pomogli slušni aparati i nosite ih ako su Vam propisani. Štitite uši od glasne buke. |
| Visok LDL kolesterol | Srednja dob (od oko 40. godine) | 7 % | Visok LDL („loš“) kolesterol u srednjoj dobi povezan je s većim rizikom. Opažajne studije povezuju uzimanje statina s nižim rizikom, ali pokusi u kasnijem životu to nisu pokazali. | Pitajte liječnika treba li Vam provjeriti kolesterol i što, ako uopće išta, učiniti u vezi s tim. |
| Depresija | Srednja dob | 3 % | Depresija je povezana s većim rizikom. U kasnijem životu depresija može biti i rani znak demencije. | Recite liječniku za potištenost ili gubitak interesa koji traju dulje od dva tjedna. Depresija se može liječiti. |
| Ozljeda mozga | Srednja dob | 3 % | Ozljeda glave u bilo kojoj dobi i iz bilo kojeg izvora, uključujući kontaktne sportove, povezana je s većim rizikom. | Nosite kacigu pri vožnji biciklom i kontaktnim sportovima. Pitajte o sprječavanju padova. Odmorite se i dajte se pregledati nakon ozljede glave. |
| Tjelesna neaktivnost | Srednja dob | 2 % | Ljudi koji vježbaju i bave se sportom rjeđe razvijaju demenciju. Dokazi iz pokusa su još ograničeni. | Pitajte koja je aktivnost sigurna za Vas i pronađite nešto što volite. Pogledajte naš vodič o tjelovježbi. |
| Dijabetes | Srednja dob | 2 % | Dijabetes, osobito kada počne u srednjoj dobi ili traje dulje, povezan je s većim rizikom. | Dajte provjeriti šećer u krvi. Ako imate dijabetes, surađujte sa svojim timom za skrb na sigurnom upravljanju njime. |
| Pušenje | Srednja dob | 2 % | Pušenje je povezano s većim rizikom. Studije pokazuju da bivši pušači nemaju isti povišeni rizik kao osobe koje i dalje puše. | Pitajte za podršku pri prestanku. Vrijedi prestati u bilo kojoj dobi. |
| Visok krvni tlak | Srednja dob | 2 % | Visok krvni tlak u srednjoj dobi povezan je s većim rizikom. Pokusi s lijekovima za krvni tlak sugeriraju umjereno niži rizik od demencije ili kognitivnog oštećenja. | Poznajte svoje vrijednosti. Komisija predlaže gornju vrijednost 130 ili nižu od otprilike 40. godine; pitajte koji cilj Vam odgovara. |
| Pretilost | Srednja dob | 1 % | Pretilost u srednjoj dobi povezana je s većim rizikom, a povećava i rizik od dijabetesa. | Pitajte liječnika o zdravoj tjelesnoj masi za Vas. Starije osobe ne bi same trebale ići na dijetu radi mršavljenja bez liječničkog savjeta. |
| Prekomjeran alkohol | Srednja dob | 1 % | Pretjerano pijenje povezano je s većim rizikom. Smanjenje pića nakon pretjeranog pijenja povezano je s nižim rizikom. | Pitajte koja je sigurna granica za Vas, osobito uz Vaše lijekove. |
| Društvena izolacija | Kasniji život | 5 % | Rijedak društveni kontakt povezan je s većim rizikom. | Održavajte kontakt s ljudima na načine koji Vam se sviđaju. Pogledajte naš vodič o društvenoj povezanosti. |
| Onečišćenje zraka | Kasniji život | 3 % | Život u zraku s više onečišćenja povezan je s većim rizikom. Studije povezuju čistiji zrak s nižim rizikom. | Uglavnom je to pitanje javne politike. Pratite lokalna upozorenja o kvaliteti zraka i ograničite boravak vani na dane s jakim onečišćenjem. |
| Neliječen gubitak vida | Kasniji život | 2 % | Neispravljeni problemi s vidom povezani su s većim rizikom. Jedno veliko američko istraživanje povezalo je operaciju katarakte s nižim rizikom. | Redovito pregledavajte oči. Pitajte mogu li se problemi poput katarakte liječiti. |
Kako čitati ove postotke?
Pažljivo. Izvješće Komisije ističe nekoliko stvari koje vrijedi imati na umu:
- Opisuju populacije, a ne pojedince. Sažetak izvješća koji je objavio University College London navodi da smanjenje rizika djeluje u cijeloj populaciji i ne jamči da će se bilo koja pojedina osoba izbjeći demenciji.
- Pretpostavljaju uzročno-posljedičnu vezu. Autori su uključili samo čimbenike s uvjerljivim dokazima, ali kažu da su neke veze možda samo djelomično uzročne.
- To su brojke za cijeli svijet. Većina podataka dolazi iz zemalja visokog dohotka, a stvarni udio za pojedinu zemlju ili zajednicu razlikovat će se.
- Mali postoci i dalje mogu biti važni. Čimbenik povezan s 2 % slučajeva u svijetu i dalje pogađa vrlo velik broj ljudi.
Koji su čimbenici rizika dodani 2024.?
Izvješće iz 2024. dodalo je dva čimbenika na 12 navedenih 2020.:
- Visok LDL kolesterol u srednjoj dobi, povezan s oko 7 % slučajeva.
- Neliječen gubitak vida u kasnijem životu, povezan s oko 2 % slučajeva.
Koji čimbenici rizika se ne mogu promijeniti?
Nacionalni institut za starenje kaže da je starost najveći poznati čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest i da je nitko ne može promijeniti. Geni također igraju ulogu; jedan dobro poznat gen koji utječe na rizik od Alzheimerove bolesti zove se APOE. NIA dodaje da znanstvenici još ne razumiju u potpunosti što kod većine ljudi uzrokuje Alzheimerovu bolest. Lancetova komisija navodi da se rizici koji se mogu mijenjati mogu smanjiti bez obzira na genetski rizik pojedinca.
Budući da starost i geni igraju tako veliku ulogu, mnogi ljudi koji nemaju nijedan od 14 čimbenika ipak razviju demenciju. To nije ničija krivica.
Što pokazuju pokusi o promjeni ovih rizika?
Povezati čimbenik rizika s demencijom nije isto što i dokazati da njegova promjena smanjuje rizik od demencije. Nekoliko primjera o tome gdje su dokazi iz pokusa:
- Krvni tlak. U pokusu SPRINT MIND niži cilj krvnog tlaka značajno je smanjio blago kognitivno oštećenje. Nije značajno smanjio vjerojatnu demenciju, iako je pokus možda bio premalen da to pokaže (SPRINT MIND u časopisu JAMA).
- Slušni aparati. Lancetova komisija opisuje trogodišnji pokus sa slušnim aparatima koji nije pokazao ukupan učinak na razmišljanje, ali jest korist u podskupini osoba s većim rizikom. Studije koje prate ljude tijekom vremena povezuju korištenje slušnih aparata s nižim rizikom. Više o tome u našem vodiču o sluhu.
- Tjelesna aktivnost. Nacionalni institut za starenje navodi da nema dovoljno dokaza iz kliničkih pokusa za zaključak da tjelovježba može sprječiti ili usporiti blago kognitivno oštećenje ili Alzheimerovu bolest, iako neke studije sugeriraju da može pomoći kod pada povezanog sa starenjem (NIA o sprječavanju Alzheimerove bolesti).
Dugi pokusi koji čekaju da se demencija razvije spori su i skupi, pa će za mnoge čimbenike najbolji dokazi i dalje dolaziti iz studija koje prate ljude godinama. Ti su dokazi korisni, ali su slabiji od pokusa.
Što je sa spavanjem i prehranom?
Komisija je razmotrila spavanje i prehranu, ali ih nije dodala na popis jer dokazi nisu bili dovoljno jaki ni dosljedni. Naši vodiči o spavanju i prehrani objašnjavaju što se zna.
Razgovarajte s liječnikom
Godišnji pregled dobro je vrijeme za ove teme. Možete ponijeti ovaj popis i pitati:
- Kakve su mi vrijednosti krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola i treba li se nešto od toga pozabaviti?
- Trebam li dati provjeriti sluh i oči?
- Je li aktivnost koju obavljam sigurna i dovoljna za mene?
- Mogu li neki od mojih lijekova utjecati na pamćenje ili razmišljanje?
Prije promjene lijekova, prehrane, posta, tjelovježbe ili dodataka prehrani prvo razgovarajte s liječnikom. Ako Vi ili netko o kome brinete imate iznenadnu zbunjenost, slabost na jednoj strani tijela ili poteškoće u govoru, nazovite 112.
Česta pitanja
Koji su 14 čimbenika rizika za demenciju koji se mogu mijenjati?
Lancetova komisija iz 2024. navela je manje obrazovanja, gubitak sluha, visok LDL kolesterol, depresiju, traumatsku ozljedu mozga, tjelesnu neaktivnost, dijabetes, pušenje, visok krvni tlak, pretilost, prekomjeran alkohol, društvenu izolaciju, onečišćenje zraka i neliječen gubitak vida. Zajedno su povezani s gotovo polovicom slučajeva demencije u svijetu.
Koji čimbenik rizika za demenciju je najvažniji?
Za populaciju u cijelom svijetu Komisija je procijenila da su gubitak sluha i visok LDL kolesterol u srednjoj dobi povezani svaki s oko 7 % slučajeva, a zatim manje obrazovanja i društvena izolacija s oko 5 % svaki. Koji su čimbenici najvažniji za pojedinca ovisi o njegovom zdravlju, pa je liječnik najbolji vodič.
Jesu li dva nova čimbenika rizika dodana 2024.?
Da. Izvješće iz 2024. dodalo je visok LDL („loš“) kolesterol u srednjoj dobi i neliječen gubitak vida u kasnijem životu na 12 čimbenika navedenih 2020. Komisija ih je povezala s oko 7 % odnosno 2 % slučajeva.
Je li starost čimbenik rizika koji se može mijenjati?
Ne. Starost je najveći poznati čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest i ne može se promijeniti. Geni također igraju ulogu. Četrnaest čimbenika na ovoj stranici su oni za koje istraživanja sugeriraju da se potencijalno mogu mijenjati.
Izvori
Povezujemo organizacije i studije na koje se ova stranica oslanja. Svaki je izvor provjeren kad je stranica ažurirana.
- Dementia prevention, intervention, and care: 2024 report of the Lancet standing Commission · The Lancet
- Nearly half of dementia cases could be prevented or delayed by tackling 14 risk factors · University College London
- Preventing Alzheimer's Disease: What Do We Know? · National Institute on Aging
- What Causes Alzheimer's Disease? · National Institute on Aging
- Effect of Intensive vs Standard Blood Pressure Control on Probable Dementia: A Randomized Clinical Trial (SPRINT MIND) · JAMA (via PubMed)