Mediteranska i MIND prehrana i demencija: što kaže istraživanje

Možda ste čitali da „zdrava za mozak“ prehrana može odagnati Alzheimerovu bolest. Stvarna slika je skromnija. Neki načini prehrane povezani su s nižim rizikom u studijama koje prate ljude tijekom vremena, ali najbolji pokus do sada nije pokazao jasnu korist. Ova stranica objašnjava oboje, a zatim prelazi na ono što je obično najvažnije za osobu koja već živi s demencijom: da dovoljno jede i pije te da u tome uživa.

Ovo su opće informacije, a ne medicinski savjet. Prije promjene prehrane, svoje ili tuđe, razgovarajte s liječnikom ili registriranim nutricionistom. Pogledajte našu napomenu o zdravstvenim informacijama.

Što su mediteranska i MIND prehrana?

Nacionalni institut za starenje (NIA) opisuje ih na ovaj način (NIA o prehrani i Alzheimerovoj bolesti):

• Mediteranska prehrana: puno voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe i plodova mora te maslinovo ulje, uz male količine crvenog mesa, jaja i slatkiša.
• MIND prehrana (Mediterranean–DASH Intervention for Neurodegenerative Delay): spoj mediteranske prehrane i DASH prehrane za krvni tlak. Uključuje povrće, osobito zeleno lisnato; bobičasto voće; cjelovite žitarice; mahunarke; orašaste plodove; ribu barem jednom tjedno; i maslinovo ulje. Ograničava crveno meso, slatkiše, sir, maslac ili margarin te pržena jela i brzu hranu.

Smanjuju li ove prehrane rizik od demencije?

Dokazi su mješoviti. NIA kaže da su neke, ali ne sve, opažajne studije povezale mediteransku i MIND prehranu s nižim rizikom od demencije u usporedbi sa zapadnjačkom prehranom bogatom crvenim mesom, zasićenom masnoćom i šećerom.

Lancetova komisija iz 2024. detaljnije je pregledala istraživanja (Lancetova komisija):

• Jedan pregled studija kohorti povezao je visoku kvalitetu prehrane s oko 20 % nižim rizikom od demencije.
• Veća analiza triju kohorti povezala je bliže pridržavanje MIND prehrane s nižim rizikom.
• Ali švedska studija koja je pratila 28.025 osoba srednje dobi otprilike 20 godina nije pokazala niži rizik ni kod jedne od preporučenih prehrana ni kod mediteranske prehrane.

Opažajne studije ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu. Ljudi koji se tako hrane često se razlikuju i u drugim stvarima, poput primanja, obrazovanja, tjelovježbe i pristupa zdravstvenoj skrbi. Komisija je zaključila da nema dovoljno dokaza da zdrava prehrana izravno sprječava demenciju, iako je jedenje puno voća i povrća te manje ultraprerađenih namirnica dobro za mnoga zdravstvena stanja i utječe na čimbenike rizika poput pretilosti, dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Prehranu nije dodala na svoj popis od 14 čimbenika rizika.

Što je pokazao pokus MIND prehrane iz 2023.?

Najjači test do sada bio je randomizirani pokus objavljen 2023. u časopisu New England Journal of Medicine (pokus MIND prehrane):

• Tko: 604 odrasle osobe od 65 i više godina u područjima Chicaga i Bostona, bez problema s razmišljanjem, koje su imale bliskog srodnika s demencijom, imale su prekomjernu tjelesnu masu i na početku su se hranile manje zdravo.
• Što: tri godine polovica je slijedila MIND prehranu, a polovica svoju uobičajenu prehranu. Obje su skupine zamoljene da jedu oko 250 kalorija dnevno manje i redovito su dobivale savjete od registriranih nutricionista.
• Rezultat: rezultati testova razmišljanja malo su se poboljšali u objema skupinama. Razlika između skupina bila je mala i nije statistički značajna. Snimke mozga također su pokazale slične promjene u obje skupine.
• Tjelesna masa: obje su skupine izgubile oko 5 kilograma (otprilike 11 funti).

Zašto pokus možda nije pokazao razliku?

Istraživači su predložili nekoliko razloga. Kontrolna skupina vjerojatno je također poboljšala prehranu, jer je izgubila sličnu količinu tjelesne mase. Ponovljeno testiranje može samo po sebi poboljšati rezultate, jer se ljudi privikavaju na testove. Tri godine možda su prekratko vrijeme. Većina sudionika bila je dobro obrazovana i europskog podrijetla, pa se rezultati možda ne mogu primijeniti na sve.

Zato je iskreni sažetak ovo: MIND prehrana tijekom tri godine nije nadmašila razumno smanjen unos kalorija. To ne znači da je zdrava prehrana beskorisna. Znači da nitko ne bi trebao očekivati da će određena prehrana sprječiti demenciju.

Što je s pojedinim namirnicama i dodacima prehrani?

NIA kaže da nema dokaza da jedenje ili izbjegavanje određene namirnice može spriječiti Alzheimerovu bolest ili kognitivni pad povezan sa starenjem. Borovnice, zeleno lisnato povrće i kurkuma proučavani su, ali bez dokaza. NIA također kaže da nijedan vitamin ni dodatak prehrani nije dokazano sredstvo za sprječavanje Alzheimerove bolesti i da se ne preporučuje u tu svrhu. NIA upozorava da nedokazani proizvodi koji se prodaju kao sredstvo za sprječavanje Alzheimerove bolesti mogu biti nesigurni, nepotrebno skupi ili oboje te da mogu utjecati na propisane lijekove, zato se prije uzimanja savjetujte s liječnikom (NIA o sprječavanju Alzheimerove bolesti).

Kako hrana može ostati zdrava i ugodna?

Za većinu starijih osoba cilj je hrana koja je hranjiva, poznata i ugodna, a ne strog plan:

• Obroke gradite oko namirnica koje volite iz mediteranskog načina prehrane: povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, ribe i maslinovog ulja.
• Zadržite omiljene poslastice. Uživanje i apetit važni su, osobito u kasnijoj životnoj dobi.
• Jedite s drugima kad god možete. Zajednički obroci dobro su društvo.
• Kuhajte zajedno. Pranje povrća ili miješanje lonca dobra je zajednička aktivnost; pogledajte kućanske poslove. Omiljeni obiteljski recept može potaknuti prisjećanje.

Starije odrasle osobe ne bi trebale smanjivati kalorije ili gubiti na tjelesnoj masi bez razgovora s liječnikom, a post nosi dodatne rizike. Pogledajte naš vodič o postu.

Kako možete pomoći osobi s demencijom da se dobro hrani?

Za osobe koje žive s demencijom glavna briga obično je da jedu i piju dovoljno. Alzheimerova udruga navodi da osobe mogu zaboraviti jesti, misliti da su već jele ili se osjećati preplavljeno izborom te da loša prehrana može pojačati simptome ponašanja i uzrokovati gubitak tjelesne mase (Alzheimerova udruga o hrani i jelu). Ove ideje dolaze od Alzheimerove udruge, NIA-e i Alzheimerovog društva:

1. Ponudite hranu za prste. Komadići koje je lako uzeti, poput komadića sendviča, komadića piletine, ribljih štapića, kriški naranče ili kuhanog brokule, omogućuju osobi da se sama hrani bez pribora.
2. Koristite kontrast na stolu. Promjene vida mogu otežati razlikovanje hrane od tanjura. Bijeli tanjuri ili zdjele na kontrastnoj podlozi mogu pomoći. Izbjegavajte posuđe i stolnjake s uzorcima.
3. Poslužite jednu ili dvije namirnice odjednom. Pun tanjur može biti preplavljujući.
4. Držite obroke mirnima. Isključite televizor, neka stol bude jednostavan i ostavite dovoljno vremena. NIA predlaže da se ne žuri i ne forsira.
5. Nudite male obroke i grickalice često. NIA predlaže manje, češće obroke i grickalice bogate kalorijama ako osoba ne jede dovoljno (NIA savjeti za zdravo jelo).
6. Pomognite s pićem. Nudite male čaše vode ili drugih pića tijekom dana te namirnice s puno vode poput voća, juhe, mliječnih napitaka i smoothieja. Ako osoba ne želi vodu, NIA predlaže pokušaj s sokom, aromatiziranom vodom, bujonom, mlijekom ili kavom ili čajem bez kofeina.
7. Provjerite temperaturu. Osoba možda neće primijetiti da je hrana ili piće prevruće.
8. Prilagodite pribor i čaše. Zdjele umjesto tanjura, žlice s velikim drškama i čaše s poklopcem mogu olakšati jelo. Ne brinite previše o urednosti.
9. Olakšajte žvakanje i gutanje. Hranu režite na male komade ili nudite mekanu hranu. Ako osoba kašlje ili se guši dok jede, javite to njezinom liječniku.
10. Izbjegavajte prisilno hranjenje. NIA navodi da apetit prirodno opada u kasnijim fazama Alzheimerove bolesti.

Znakovi o kojima treba obavijestiti liječnika

Gubitak tjelesne mase, odbijanje hrane, umor ili slabost mogu biti znakovi da osoba ne jede dovoljno. Alzheimerovo društvo navodi da bolne zube ili proteze, depresija, zatvor i promjene lijekova mogu smanjiti apetit (Alzheimerovo društvo o apetitu). Znakovi dehidracije koje navodi NIA uključuju suha usta, vrtoglavicu, ubrzan rad srca i halucinacije (NIA o čestim medicinskim problemima).

Razgovarajte s liječnikom

Prije većih promjena u vlastitoj prehrani ili prehrani nekoga drugoga razgovarajte s liječnikom ili registriranim nutricionistom, osobito ako imate dijabetes, bolest bubrega, probleme s gutanjem ili nedavni gubitak tjelesne mase. Za osobu koja živi s demencijom pitajte koliko bi dnevno trebala jesti i piti te bi li joj pomogli nutricionist ili dodaci prehrani.

Hitno potražite pomoć ako se netko guši ili ima iznenadnu zbunjenost, jaku vrtoglavicu ili nesvjesticu.